Skip to content

Top 5 izuma u automobilskoj industriji

Top 5 izuma u automobilskoj industriji

 

Sve je počelo od nečega što bismo danas nazvali alternativnim izvorom energije. Prve automobile s kraja XIX i početkom XX stoljeća pokretale su vodena para i struja.
Da, da, mnogo prije benzina i dizela, goriva su bila znatno prihvatljivija za životnu sredinu nego što je slučaj danas.
Međutim, osim ekološkog momenta, mane su bile obeshrabrujuće. Između ostalog, kratak domet i izazovi punjenja. I da ne zaboravimo, strašno visoka cijena. Razlog više da naši pra-pradjede i pra-prabake idu pješice ili...

Kroz zanimljiv splet političko-ekonomskih okolnosti, izum i usavršavanje motora s unutrašnjim izgaranjem (SUI) uzdižu ovaj tip agregata na prijestolje neprikosnovenog vladara automobilske industrije do današnjih dana. Automobili kakve danas poznajemo prošli su kroz nevjerojatnu transformaciju tokom vremena, a u nastavku ovog teksta izvukli smo “iz naftalina” neke od najinteresantnijih izuma iz daleke i skorije prošlosti, koji su i dan-danas aktualni.

1. Gore rukavi, pa se nagaravi

Nekada su se automobili oslanjali na sirovu snagu ljudskog bicepsa i okretanje ručice zvane “kurbla” koja će pokrenuti motor, odakle svaki sljedeći ciklus preuzima inercija. U teoriji zvuči sjajno, ali praksa pokazuje mnogo neuspjelih pokušaja, čađavih rukava, pa čak i povreda.

 

Elegantnije rješenje dolazi u vidu elektronskog paljenja, a prvi automobil opremljen ovim sustavom konstruirao je Cadillac 1912. I dan-danas, elektronsko paljenje suvereno vlada tržištem, uz rijetke izuzetke koji su kurblu zadržali sve do zadnjeg desetljeća prošlog stoljeća. Čuveni primjer je model 2CV francuskog proizvođača Citroen, uz koji ste kurblu dobivali za slučaj da elektropokretač zakaže.

2. Povijest se ponavlja. Kao i kemija.

Još jedan Francuz (ovaj put gospodin, a ne auto), imao je udjela u pronalasku tehnologije koja će zauvijek obilježiti automobilsku industriju kakvu poznajemo danas. 

Zgrožen smogom i zagađenjem koje je zatekao dolaskom u Los Angeles, Eugene Houdry se posvetio pronalasku rješenja za ovaj izazov. Sredinom 50-ih godina prošlog stoljeća patentirao je katalitički konverter, specijalno dizajniranu komoru koja reducira emisiju štetnih plinova. Ovaj dio ispušnog sustava nalazi praktičnu primjenu početkom 70-ih godina prošlog stoljeća, a ugrađuje se i dan-danas. 
I ugrađuje i nelegalno “posuđuje”… 

O čemu se radi? Zbog plemenitih metala koji služe kao katalizatori u procesu izgaranja, katalitički konverteri su već godinama na meti kradljivaca i to ne zbog platine i zlata, već zbog mnogo vrjednijih paladija i rodija. Potražnja za ovim metalima je motivirana sve strožim ekološkim standardima u auto industriji, posebno u sferi proizvodnje električnih i hibridnih automobila gdje se paladij koristi za izradu baterija. 
Primjećujete ironiju, zar ne?

3. Ipak se okreće

I gume koje danas čine sastavni dio svakog prijevoznog sredstva prešle su dug put od kožnih zakrpa na drvenim kotačima zaprege, do današnjih “tubeless” pneumatika. 

Prvi patent za kožne gume punjene zrakom (otud i naziv “pneumatske”) pripada engleskom pronalazaču Robertu Williamu Thomsonu, ali te davne 1845. godine one ne pronalaze svoju praktičnu primjenu. Bilo je potrebno još 43 godine da jedan veterinar iz Belfasta patentira unutrašnju gumu na napuhavanje koja je spremna za korištenje. Taj čovjek je John Boyd Dunlop, ali ipak, radi se o gumi za bicikl.

Prvi pneumatik za automobile koriste braća Michelin, premda bez previše uspjeha. Problem s prvim gumama je što ste ih mogli vrlo lako probušiti prelaskom preko oštrih predmeta. Zato i nije bilo čudno vidjeti tadašnju gospodu u pratnji mehaničara.

 

Konstrukcija i materijali su se vremenom usavršavali, ali ipak, većina pneumatika kakve danas vozimo uopće nemaju unutrašnju gumu (tubeless), već se zrak zadržava između gume i felge, a glavni motiv je sigurnost. Naime, dok se kod probušenog pneumatika s unutrašnjom gumom zrak ispumpava naglo (nekada čak uz eksploziju!), probušeni tubeless pneumatik ispušta zrak dosta sporije, dajući vozaču više vremena da se sigurno isključi iz prometa.

Koncept tubeless pneumatika je davne 1903. patentirala kompanija Goodyear, ali se on, uz radijalnu konstrukciju, komercijalizirao skoro pola stoljeća kasnije.

4. Za malo, pa standard

Jedan od izuma koji je vrlo lako mogao postati sljedeća karika u evoluciji motora s unutrašnjim izgaranjem skoro čitavo stoljeće čamio je u mračnim hodnicima povijesti. Znate kako svaki SUI motor ima klipove s karikama, a svaki klip odgovarajući cilindar, zatim ventile, bregastu, itd.? 

E pa, ovaj nema ništa od toga! 

 

Radi se o rotacionom motoru čiji je prototip konstruirao njemački inženjer Felix Wankel 50-ih godina prošlog stoljeća. Kompletan Otto ciklus (ubrizgavanje, kompresija, izgaranje i izbacivanje) odvija se u jednoj komori ovalnog oblika u čijem se centru nalazi rotor montiran na osovinu. 
Dakle, umjesto 40+ pokretnih dijelova u klasičnom klipnom motoru, rotacioni motor ima samo tri (6 ako motor ima dvije komore). Manje pokretnih dijelova znači mirniji i tiši rad, kao i manje dijelova pod velikim opterećenjem koji su podložni habanju. Također, rotacioni motor može raditi na većem broju obrtaja i isporučiti daleko veću snagu od klipnog motora slične zapremine.

Primjera radi, motor Renesis, radne zapremine 1,3 l, predstavljen 2003. u Mazdinom modelu RX8, može postići 238 konjskih snaga, dok model 3 istoimenog proizvođača s klasičnim benzinskim motorom slične zapremine ima snagu od 84 ks.

Sad se pitate u čemu je problem?

Daleko od toga da je razvoj rotacionog motora bio bez uspona i padova. Prvobitni modeli koji su se našli u prodaji imali su veliki problem s habanjem komponenti. Čak i kada je tadašnji proizvođač, kompanija NSU, pronašla rješenje, veliki izdaci i loš publicitet doveli su je do ruba bankrota, kada ju je preuzeo Volkswagen. S druge strane, veća snaga motora značila je i povećanu potrošnju goriva i ulja, što je u vrijeme naftne krize 70-ih godina prošlog stoljeća bio i te kakav udarac po džepu.

Ni država Njemačka nije bila posebno naklonjena ovom tipu agregata kad je uvela dvostruki porez na kubikažu prilikom registracije vozila - odluka koja je donekle i bila opravdana zbog povećane emisije štetnih plinova u atmosferu.

I dok su mnogi proizvođači bojažljivo eksperimentirali, jedino se Mazda uhvatila u koštac s razvojem i upotrebom rotirajućih motora u serijskoj proizvodnji, naročito sportskih i trkaćih varijanti. U novije doba postoje nagovještaji korištenja rotacionog motora kao generatora struje za glavni elektromotor.

A je li to stvarno kraj, ostaje da vidimo.

5. Što ovaj gumb radi?

Zamislimo na trenutak što sve danas čini vožnju ugodnom, zabavnom i sigurnom? Automatska klima, navigacija, bluetooth, multimedija, tempomat, pomoć pri parkiranju, ABS, ESP…. O gle, auto me obavještava da se bliži servisni interval. Hvala na podsjetniku, moj limeni prijatelju.
Tako je, ništa od toga ne bi bilo moguće da vaš auto nema kompjuter! 
Sve do kasnih 60-ih godina prošlog stoljeća, nikog nije bilo briga što sve radi mehanika. Hej, pa mnogi od nas su i sami bili majstori! 

Promjena svijesti nastupa početkom 70-ih godina s pojavom prvih ekoloških regulativa i spomenutom naftnom krizom. Razvoj prvih mikročipova 80-ih godina donio je prva primitivna računala čiji je zadatak reguliranje količine ubrizganog goriva. Tada nastaju i prvi dijagnostički uređaji koji putem senzora “čitaju” parametre motora i upozoravaju servisere na potencijalne probleme.

 

Ako je početkom XX stoljeća bilo potrebno po nekoliko desetljeća da određena inovacija dobije praktičnu primjenu, kompjuterizacija uzima maha u svega nekoliko godina.
Već početkom 90-ih, kompjuteri ne samo da su određivali moment paljena i zasićenost smjese, već su mogli kontrolirati najveći dio elektronskih procesa u automobilu. 
Računalo je postalo sastavni dio motora i to ne samo tvornički podešen, već podložan modifikaciji prema preferencijama vozača.

A da ne govorimo o autonomnoj vožnji, povezivanju računala vozila na internet i njihovoj međusobnoj komunikaciji, biometrijskom otključavanju i startanju vozila. Što kažete na najavljena AR pametna stakla i kontrolu vozila pomoću gesta? Ovo su samo neki od trendova najavljenih u bliskoj budućnosti, a tko zna, možda nas iza ugla čeka leteći taksi iz filma “Peti element”.

Nadamo se da ste uživali u vožnji kroz hodnike automobilske povijesti koliko i mi! Ukoliko vam se ovaj tekst svidio, OBAVEZNO pročitajte i sadržaj na temu velikog povratka električnih automobila odmah ispod!